Navigacija na ispitu znači ovo: s karte pročitaš gdje si i kamo ideš, izmjeriš udaljenost, pretvoriš kurs s karte u kurs na kompasu i prepoznaš svaku oznaku na ulazu u luku.
Odluči · Četiri situacije s mora. Prvo odluči, pa pročitaj zašto.
Ilustrativna slika
Želiš izmjeriti udaljenost između dvije točke na karti. Gdje prisloniš šestar?
Ključno
KartaZa prilaz luci uzmi kartu najkrupnijeg mjerila i ispravi je Oglasom za pomorce.
Koja karta prikazuje više detalja: mjerila 1:25 000 ili 1:100 000?
Više o tome
Cijelo objašnjenje i lekcije
Tema 1 od 6
Karta i mjerilo
Pomorska karta u Mercatorovoj projekciji prikazuje meridijane i paralele kao ravne, okomite linije, pa je kurs na njoj ravna crta.
Mjerilo 1:25 000 krupnije je od 1:100 000: pokazuje manje područje, ali više detalja. Za prilaz luci uzmi kartu najkrupnijeg mjerila.
Dubine na karti računaju se od hidrografske nule, niske referentne razine mora; visine kopna i svjetala od drugih razina, koje karta navodi u naslovu. Znakove i kratice tumači publikacija INT 1. Hrvatske karte izdaje Hrvatski hidrografski institut (HHI), a ispravlja ih Oglas za pomorce.
Udaljenost mjeri šestarom na skali širine uz bočni rub, u visini mjerenog puta.
Skala dužine (gornji i donji rub) nije skala udaljenosti.
Tema 2 od 6
Kursevi: od kompasa do karte
Karta radi s pravim smjerovima (prema pravom sjeveru).
Kompas pokazuje kompasni smjer. Od pravoga se razlikuje za dvije pogreške: deklinaciju (kut između pravog i magnetskog sjevera; ovisi o mjestu i godini i piše u kompasnoj ruži karte) i devijaciju (pogrešku od magnetizma same brodice; ovisi o kursu i čita se iz tablice devijacije).
Istočne pogreške su plus, zapadne minus. Od kompasa prema karti: pravi kurs = kompasni kurs + devijacija + deklinacija. Od karte prema kompasu oduzimaš, istim redom unatrag.
Kp = Kk + dev + dekl (E +, W −). Zbroj devijacije i deklinacije je ukupna pogreška kompasa.
Deklinacija na Jadranu danas je istočna, oko 4° do 5°; točnu vrijednost uzmi s karte i preračunaj na tekuću godinu.
Devijacija se mijenja s kursom: za svaki novi kurs pogledaj tablicu.
Tema 3 od 6
Pozicija: istovremeno i u razmaku vremena
Azimut objekta s karte (svjetionika, rta) daje stajnicu: liniju na kojoj se nalaziš.
Dva ili tri azimuta izmjerena istovremeno daju poziciju na presjeku. Dvije stajnice najbolje se sijeku pod kutom blizu 90°, tri pod oko 60°; malen trokut pogreške znači dobro opažanje.
Kad vidiš samo jedan objekt, opažaš u razmaku vremena. Izmjeri azimut, plovi poznatim kursom i brzinom, pa izmjeri drugi azimut. Zatim prvu stajnicu pomakni za prevaljeni put u smjeru kursa. Presjek pomaknute i druge stajnice je pozicija.
Zbrojena pozicija računa se samo iz kursa, brzine i vremena. Procijenjena pozicija dodaje procjenu struje i zanošenja vjetrom. Uz svaku ucrtanu poziciju zapiši vrijeme.
Tema 4 od 6
IALA oznake i publikacije
Hrvatska je u IALA Regiji A: dolazeći s mora, crvene lateralne oznake ostavljaš lijevo, a zelene desno.
Kardinalne oznake pokazuju stranu s koje je sigurna voda: sjeverna (dva stošca prema gore) znači da ploviš sjeverno od nje.
Peljar opisuje obalu, luke, sidrišta, opasnosti i lokalne vjetrove; HHI izdaje i peljar za male brodove. Popis svjetala i signala za maglu daje karakteristiku, visinu, domet i sektore svakog svjetla.
Sjeverna: crno iznad žutog, svjetlo VQ ili Q bijelo neprekidno.
Istočna: Q(3) ili VQ(3); južna: Q(6) + LFl ili VQ(6) + LFl; zapadna: Q(9) ili VQ(9).
Usamljena opasnost: crna s jednim ili više širokih vodoravnih crvenih pojaseva, dvije crne kugle, Fl(2) bijelo.
Tema 5 od 6
Kompas, radar, dubinomjer i brzinomjer
Kompas drži podalje od metala, zvučnika, telefona i kabela; mjehurić u kotlu ili ruža koja zapinje znak su za servis.
Devijaciju provjeravaš na smjernici (dva objekta u liniji poznatog pravog smjera), a kompenzaciju radi ovlašteni kompenzator.
Radar mjeri udaljenost iz vremena povratka odjeka, točnije nego azimut. Promjenjivim krugom daljine (VRM) mjeriš udaljenost, a elektroničkom linijom smjera (EBL) smjer. Male drvene i plastične brodice daju slab odjek, a odjeci od mora blizu broda prekrivaju male ciljeve.
Dubinomjer šalje ultrazvuk i mjeri dubinu ispod sonde, ako nije podešen pomak za površinu ili kobilicu. Dubinomjer može pogriješiti zbog lažnog dna (jato riba, termoklina), mekog dna ili mjehurića zraka ispod sonde. Brzinomjer (log) mjeri brzinu kroz vodu; GPS daje brzinu preko dna. Razlika među njima je struja.
Tema 6 od 6
Vježbaj i produbi
Najbolja mjesta za uvježbavanje ovog predmeta. Kad završiš, vrati se na pripremu jednim dodirom.
